EUROPSKI INDEKS VJEŠTINA 2020.

Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) predstavio je drugo izdanje Europskog indeksa vještina (eng. European Skills Index) za 2020. godinu koji omogućuje ciljano mjerenje učinkovitosti sustava vještina 27 zemalja članica Europske unije (EU), Ujedinjenog Kraljevstva, Švicarske, Norveške i Islanda. S ukupno 62 boda Hrvatska je zauzela 18. od 31 mjesta u Europskom indeksu vještina 2020.

U Europskom indeksu vještina 2020. Češka ostvaruje najviši rezultat sa 77 bodova, a slijede je Finska, Slovenija, Luksemburg i Estonija koje su se svrstale među prvih pet zemalja. Hrvatska pripada zemljama sa srednjim postignućima poput Njemačke, Austrije, Nizozemske, Belgije i Ujedinjenog Kraljevstva, dok su Italija, Grčka i Španjolska među zemljama s najnižim postignućima u Indeksu.

U području razvoja vještina Hrvatska se nalazi na 16. mjestu s izuzetno visokim pokazateljem za udio učenika u strukovnom obrazovanju (4. mjesto) i stanovništva s najmanje srednjim obrazovanjem (10. mjesto), ali i niskim pokazateljima za sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom učenju (29. mjesto) i visoke računalne vještine (27. mjesto). Iako ima izvrsni pokazatelj u pogledu ranog napuštanja obrazovanja i osposobljavanja (4. mjesto), Hrvatska zauzima 23. mjesto u području korištenja vještina. Naime, Hrvatska je tek na 29. mjestu prema stopi zaposlenosti osoba koje su nedavno završile srednje ili visoko obrazovanje, odnosno prema stopi aktivnosti za osobe u dobi od 25-54 godina (27. mjesto). U području usklađivanja vještina Hrvatska zauzima visoko 6. mjesto sukladno relativno niskom udjelu zaposlenih u nepunom radnom vremenu (7. mjesto), odnosno visokoobrazovanih radnika (ISCED 5-8) s niskim plaćama (14. mjesto).  S druge strane, u pogledu stope dugotrajne nezaposlenosti Hrvatska zauzima tek 26. mjesto. 

Kako bi unaprijedila razvoj vještina i prijelaz učenika na tržište rada, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) provodi reformu strukovnog obrazovanja u okviru koje će izraditi nove standarde zanimanja i kvalifikacija u skladu s potrebama tržišta rada te osuvremeniti kurikulume za stjecanje strukovnih kvalifikacija. Također, ASOO je izradio novi model stručnog usavršavanja strukovnih nastavnika i novi model natjecanja učenika u strukovnom obrazovanju. Ovim reformama sustava ASOO nastoji unaprijediti kvalitetu nastave i profesionalni razvoj nastavnika te povećati privlačnost strukovnog obrazovanja i omogućiti stjecanje vještina za 21. stoljeće učenicima u strukovnom obrazovanju.

Uspješni nacionalni sustavi vještina omogućuju učinkoviti prijelaz iz sustava obrazovanja u svijet rada te usklađuju stjecanje vještina s potrebama tržišta rada. Europski indeks vještina bilježi rezultate za tri područja koja čine sustav vještina pojedine zemlje: razvoj vještina (eng. skills development), korištenje vještina (eng. skills activation) i usklađivanje vještina (eng. skills matching). Indeks se temelji na 15 pokazatelja za sva tri područja sustava vještina. Razvoj vještina predstavljaju aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja pojedine zemlje te njihov neposredni učinak u vidu razvijenih i usvojenih vještina. Ovo područje obuhvaća pokazatelje predtercijarnog obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i cjeloživotnog učenja. Korištenje vještina podrazumijeva pokazatelje o prijelazu iz obrazovanja u svijet rada te stopu aktivnosti stanovništva. Usklađivanje vještina se odnosi na stupanj usklađenosti vještina radne snage s potrebama tržišta rada koja se očituje u stopama nezaposlenosti, odnosno manjku ili višku radne snage određenog profila.

Sustavi vještina čine važnu sastavnicu gospodarske konkurentnosti pojedine zemlje i Europe u cjelini. Ključni strateški dokumenti EU-a, poput Europskog stupa socijalnih prava i New Skills Agenda for Europe, usmjereni su na jačanje sustava vještina u EU-u. Odabrani pokazatelji Europskog indeksa vještina usklađeni su s politikama, strateškim prioritetima i izazovima u obrazovanju i svijetu rada, uključujući ciljane referentne vrijednosti okvira Obrazovanje i osposobljavanje do 2020. (eng. Education and Training Monitor 2020). Usprkos raznolikosti sustava vještina u EU-u nekoliko zajedničkih preporuka odnosi se na poticanje cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja, podizanje stope aktivnosti mladih (uz podizanje razine kvalifikacija) te smanjenje neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada.

Za više informacija posjetite Europski indeks vještina 2020.:

https://skillspanorama.cedefop.europa.eu/en/indicators/european-skills-index