Izmjenama Zakona o obrtu jača se sustav osiguranja kvalitete naukovanja i učenja temeljenog na radu u Republici Hrvatskoj
Hrvatska obrtnička komora već više od 20 godina vodi brigu o kvaliteti strukovnog obrazovanja za potrebe obrtništva. Niz godina komora je imala različite javne ovlasti, a sami obrtnici bili su izuzetno aktivni u provedbi i promociji kvalitete strukovnog obrazovanja za obrtnička zanimanja.
Izmjenama Zakona o obrtu 2013. godine narušena je ravnoteža između svijeta rada i obrazovanja u području strukovnog obrazovanja za obrtništvo. Naime, jedinstveni model obrazovanja za vezane obrte najviše se približio smjernicama razvoja strukovnog obrazovanja u Europskoj Uniji, zbog čega je strukovno obrazovanje u RH bilo ocjenjeno vrlo dobrom ocjenom u procesu pretpristupnih pregovora. Međutim, ranije navedenim izmjenama, najveći dio odgovornosti koje su bile u nadležnosti gospodarstva za provedbu tog dijela strukovnog obrazovanja prenesen je obrazovnom sektoru. A bez uravnotežene i partnerske podjele odgovornosti između obrazovnog i gospodarskog sektora nemoguće je postići kvalitetnu provedbu naukovanja.
Međutim, uzimajući u obzir cilj Vlade Republike Hrvatske koji predviđa preuzimanje primjera najbolje prakse iz zemalja koje imaju razvijeni dualni sustav strukovnog obrazovanja temeljem kojih mladi stječu vještine tražene na tržištu rada te time direktno pridonose povećanju produktivnosti i konkurentnosti poduzeća u 2019. godini provele su se izmjene Zakona o obrtu koje će biti u primjeni od siječnja 2020. godine i koje će znatno utjecati na unaprjeđenje kvalitete provedbe naukovanja.
Hrvatskoj obrtničkoj komori vraćena je nadležnost na provedbom pomoćničkog ispita koji je preimenovan u naučnički ispit. Mijenja se naziv samog ispita, budući da je svih ovih prethodnih godina bila prisutna kriva percepcija tog ispita. Umjesto da taj ispit bude dokaz kvalitetnijeg obrazovanja, zbog samog naziva opća ga je javnost doživljavala dokazom pomoćničkog zvanja, dakle niže razine obrazovanja. Svrha naučničkog ispita je obavezna provjera praktičnih i teorijskih znanja pred neovisnim povjerenstvom (učenika ispituju stručne osobe koje mu nisu bili profesori niti mentori iz gospodarstva) - učenik će u sklopu obrane završnog rada imati obvezu izrade jednostavnije praktične zadaće, čiju će izradu pratiti članovi povjerenstva (neovisno povjerenstvo imenovati će ustanova za strukovno obrazovanje i HOK). Na ovaj način se ponovno uspostavlja ravnoteža između obrazovanja i gospodarstva i podiže kvaliteta provedbe naučničkog ispita.
Nadalje, kako bi se osigurao maksimalan utjecaj gospodarstva na usklađenost kvalifikacija s potrebama gospodarstva i tržišta rada strukovne kurikulume za stjecanje kvalifikacija iz sustava vezanih obrta izrađivat će ministarstvo nadležno za gospodarstvo i obrte. Isto tako, ministarstvo nadležno za gospodarstvo će davati suglasnost na plan upisa učenika u programe za vezane obrte čime se osigurava neposredan utjecaj gospodarstva na upise te posljedično na usklađivanje potreba tržišta rada.
Program za edukaciju mentora u gospodarstvu propisat će ministarstvo nadležno za gospodarstvo, a provedba programa će biti u nadležnosti Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore čime će se povećati mogućnost gospodarskim subjektima da licenciraju svoje obrte/tvrtke i uzimaju naučnike. Ispit o dokazivanju osnovnih znanja o poučavanju učenika za mentore u gospodarstvu provodit će Hrvatska obrtnička komora.
Očekuje se da će se temeljem uvedenih promjena otkloniti postojeća ograničenja koja onemogućuju daljnji razvoj kvalitete sustava obrazovanja za vezane obrte koji predstavlja modalitet „dualnog obrazovanja“ prilagođenog prilikama u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, s obzirom da je unaprjeđenje kvalitete strukovnog obrazovanja za vezane obrte bitan element rada Hrvatske obrtničke komore sudjelovanjem u projektima poput Erasmus+ projekta Bequal.app nastoji se dati dodatni doprinos razvoju kvalitete strukovnog obrazovanja. Cilj projekta je razviti osiguranje kvalitete u naukovanju i drugim oblicima učenja temeljenog na radu, u državama koje sudjeluju u projektu, kroz promoviranje kulture samoprocjene (benchmarking), mjerenja pokazatelja kvalitete i umrežavanja između pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i poslodavaca.
Lijepi Pozdrav,
Zoran Varga
Hrvatska obrtnička komora
